PREY

Engleska riječ Prey bi se mogla prevesti ili shvatiti u našem jeziku višeznačno, kao imenica to može da bude plijen ili žrtva, a kao glagol može se prevesti kao hvatati ili loviti. U svakom od ovih značenja pa čak i sa svim njima zajedno ova riječ savršeno dobro opisuje ovaj film.

Oni koji su do sada čitali neke moje osvrte na filmove će se iznenaditi da ja komentarišem i pišem o filmu kao što je Predator!?! Kada bi danas postojali zaista dobri SF filmovi, tih komentara bi zaista bilo, ali nažalost dobrih SF filmova danas nema, tako da uzimam ono što se nudi, ali, filtriram naravno. Ovaj film zaista zavređuje da se na njega potroši vrijeme u pisanju ali i čitanju o njemu a pogotovo na gledanje, ovo je sasvim sigurno najbolji film iz ove franšize koja je počela nekada davno, a evo sada se ponovo javlja, ali u u jednom sasvim drugačijem svjetlu.

Prvi film sa ovom temom je snimljen još 1987. godine sa Arnoldom Švarcenegerom u glavnoj ulozi. Naredni je snimljen 1990. godine sa Denijem Gloverom. Bilo je i nakon ova dva filma oživljavanja Predatora ali ja zaista nisam imao više volje da ih gledam, postajalo je sve gore i gore, sve do sada. Svi koji znaju bilo šta o filmu znaju da Švarceneger ne zna da glumi, ali vješti režiseri i dobri pisci mu smisle po neku upečatljivu repliku pa to ostane iza njega, kao ono I’ll be back. Ipak, mora se priznati da je on u prvom filmu franšize bio dovoljno dobar, vjerovatno jer nije morao mnogo da govori, a lukavi producenti su to dobro upakovali. Ostalo je iza tog filma bar nešto, a to je jedna od rečenica kojom se pojašnjava da Predatora privlače vrućina i rat, a oni jesu bili usred njega negdje u Srednjoj Americi koja je u to vrijeme ključala od nekih proksi ratova koje vodi… zna se ko. To bi bila jedina kritika ili društveno angažovana potka ovog filma. Naredni film se seli u Los Anđeles, gdje je opet vrućina i rat bandi sa obiljem nekontrolisanog oružja uokolo. Deni Glover takođe nije neki dramski glumac, ali ipak umije da napravi bar malo gegova i simpatije između sveg tog skakanja uokolo. Ipak je ovo čisti komercijalni akcioni uradak, savršeno produkcijski posložen ali bez ikakve veće vrijednosti. One uratke od tada pa do sad nećemo ni pominjati, ali hoćemo ovaj zadnji Prey, on je zaista dobar.

Radnja se seli u prošlost, u 1719. godinu, negdje u velikim sjevernim ravnicama Amerike. Naravno da u to vrijeme tu nije bilo nikoga sličnog Švarcenegeru i Gloveru, tada su tu obitavali domoroci tog kontinenta, nesrećno (a vjerujem i krajnje namjerno) nazvanim Indijancima. Tačnije, radnja se dešava u jednom od plemena Komanči naroda a glavna protagonistkinja je ovaj puta mlada djevojka gotovo djevojčica, koja se bori sa Predatorom.

Ovo je više nego simbolično, više nego jasna aluzija i parabola. Nevina prostranstva novog kontinenta su na udaru beskrupuloznih pljačkaša i ubica koji ne samo da žele da siluju tu nevinost nego žele da je unište, rasčetvore. Moram da priznam da mi je plakat koji sam već odavno vidio u najavi ovog filma bio loš i odbijajući. Na njemu ova djevojčica skače sa neke velike stijene i zamahuje sjekirom na ogromnog Predatora, drago mi je da su producenti na kraju odustali od ovog zaista lošeg pokušaja najave ovog filma jer on ne govori ništa, šta više govori potpuno suprotno od onoga što ovaj film jeste.

Režiser i producenti ovog filma su zaista lijepo predstavili tu nevinost u kojoj su živjeli ti domoroci, originalni vlasnici te zemlje, mada se oni nikada ne bi predstavili kao vlasnici, nego prije kao uživaoci svih tih čarobnih darova prirode. U tom vremenu oni žive u potpunom skladu sa svime što ih okružuje, manjak fizičke snage nadoknađuju kamenim oružjima i oruđima, uspijevaju da prežive i žive i uz to da budu dio te prirode i pored svih opasnosti koje im ona nudi ali oni su i sami dio nje, prirode. I tada dolaze tuđinci u obliku Predatora ali i nekoga još goreg, nekog poganog, došao je bijeli čovjek. Predator je lovac. Istina je da se režiseri nikada nisu odlučili da ga detaljno karakterizuju, da li je on samo lovac ili je istraživač koji ispituje i priprema teren za neku invaziju svoje vrste. On nikada ne ubija bez razloga, nasumično, zadovoljstva radi a pogotovo ne radi profita, a bijeli čovjek to radi. Nara, djevojčica koja se na kraju bori sa svima njima nailazi na strašan prizor polja na kojem leže tijela ubijenih bizona sa kojih je samo oderana koža, ko to može da učini a da ne uzme meso i nahrani se njime? Samo jedna vrsta. Jezik kojim govore ti bijeli ljudi je francuski, i to je istorijski tačno jer u to vrijeme je to dio francuske kolonije Luizijane (kakva sujeta, nazvati ogroman prostor po sebi Lui-Luizijana) koji se protezao zapadno od rijeke Misisipi skroz do Kanade (kako su i zašto su to Francuzi prodali Amerikancima, o tome neki drugi put). Dakle u te krajeve dolaze francuski avanturisti željni brze i lake zarade, a iza sebe ostavljaju pustoš. Njihovi nasljednici, oni koji kupe ta prostranstva, će biti još gori, oni će plaćati jedan dolar po jednoj bizonskoj koži sve dok ih ne nestane, njih 30 miliona hranitelja jednog velikog naroda (da li se može nazvati genocidom istrebljenje jedne životinjske vrste???)

Susret sa bijelim pljačkašima je za Komanči domoroce mnogo stresniji u odnosu na susret sa Predatorom. On je čudovište od tri metra, on ubija, ali na njima blizak način. Ima neke časti u tome što radi, on to radi kao ratnik u takmičenju sa sličnima ili u potrazi za hranom, a možda i istražujući. Ali, on to ne radi da bi uništio sve oko sebe, on ne ostavlja polja lešina iza sebe, ne postavlja gvozdene klopke svuda uokolo, on ne trguje smrću. U jednom trenutku filma gledalac čak pomisli da je moguć nekakav savez između domorodaca i Predatora, ali to je samo slutnja, on jeste viša inteligencija potpuno odvojena od empatije osim što umije da poštuje one koji se bore na častan način.

Film je ocijenjen na IMBD-u sa 7,1 na nekim drugim ranking listama čak i bolje. Moja lična ocjena bi išla i mnogo dalje do 8 ili čak i 8,5 da je u filmu korišten originalni Komanči jezik, ali nije. Glumci koji su tumačili pripadnike ovog naroda su koristili engleski jezik, istina sa nekim malo čudnim akcentom koji je podsjećao na domorodačke jezike, ubacujući povremeno neke fraze ili sentence lokalnih jezika. Da je korišten originalni jezik mirne duše bih rekao da film vrijedi bar 8 poena ako ne i više. Razlog za to jesu glumačke role dvoje glavnih glumaca Amber Midthunder koja glumi glavnu ulogu djevojke Naru i Dakota Beavers-a koji tumači ulogu njenog brata Tabe. Mislim da su oboje ostvarili sjajne uloge, potpuno se posvećujući onome što oni u stvari i jesu, američki domoroci, narod koji je skoro nestao a sada se polako uzdiže na svoje prirodno mjesto. Producenti i režiser su takođe uradili sjajan posao, veliki dio filma je snimljen u totalu i krupnim kadrovima sa dodatkom novih tehnologija snimanja dronom, ali to filmu daje još veću vrijednost jer snimci prirode okruženja su zaista spektakularni. Djeluju sasvim ubjedljivo i… da ne pretjeram ali zaista očaravajuće. Nadam se da je to i bila njihova namjera.

Toplo preporučujem ovaj film za gledanje i uživanje, makar i ne volite filmove sa dosta grubosti, ali ovdje je to sve dozirano i primjenjeno na veoma sofisticiran način, sa mjerom.          

Odavno se nije pojavio film koji na lijep i realističan način govori o američkim domorocima. Nekada davno je to bio film Čovjek zvani konj i još poneki. Jednostvno nije bilo želje i snage govoriti o nekim ljudima koje je „civilizacija“ zatekla u kamenom dobu, koji su živjeli u skladu sa prirodom ne uništavajući je nego uživajući u njoj. Možda je to i razlog, možda se neko ipak malo stidi onoga što je učinjeno milionima amričkih domorodaca. Nadam se da je tako, nadam se da će njihovi potomci, kojih još uvijek ima, snaći snage da se izdignu iz pepela. Zato mi se film dopao.

Na samom kraju filma, Naru djevojka koja na kraju ipak ubije Predatora dolazi svom narodu i kaže: „Opasnost vreba, velika opasnost. Vrijeme je da idemo dublje u planine.“ Možda je to na neki način najava nekih novih filmova o ovom velikom narodu, ali, možda je to ipak samo najava nekih novih franšiza o Predatoru, da ga možda malo stavimo i u američku revoluciju i još neke slične istorijske kontekste. Pred nama je, vidjećemo.